Statut CSH

Sub, 15/03/2008 - 00:33 - CSH

Skupština Carinskog Sindikata Hrvatske na sjednici Izvještajne skupštine održane 15. ožujka 2008. godine u Sinju usvojila je izmjene i dopune Statuta Carinskog Sindikata Hrvatske, donesenog 17. ožujka 2007. godine 

STATUT
CARINSKOG SINDIKATA HRVATSKE

I. TEMELJNE ODREDBE

 

članak 1.

Carinski Sindikat Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat) je dobrovoljna i samostalna udruga carinskih službenika i namještenika zaposlenih u Ministarstvu financija-Carinskoj upravi-Carinarnicama na području Republike Hrvatske.

Sindikat je neovisna, samostalna, dobrovoljna, interesna i nestranačka udruga. Sindikat djeluje na načelima demokratskog zastupanja i očitovanja volje članova, organiziranih u podružnice i povjereništva.

članak 2.

Ovim Statutom utvrđuje se svrha Sindikata, unutarnji ustroj, naziv, sjedište, područje djelovanja, znak, tijela Sindikata, način izbora i opoziva tih tijela, ovlaštenja tijela Sindikata, postupak učlanjivanja i prestanka članstva, način utvrđivanja iznosa članarine, način donošenja i izmjene Statuta, pravilnika i poslovnika, načina stjecanja, raspolaganja i nadzora nad imovinom te prestanak rada Sindikata.

članak 3.

Sindikat je pravna osoba koja djeluje neovisno od svog poslodavca i njegovih udruga u ostvarivanju prava i interesa svog članstva, koristeći se svim sredstvima koja nisu zabranjeni Ustavom i zakonima RH. Djelovanje Sindikata se temelji na zaštiti socijalno-materijalnih prava, koja proizlaze iz rada ili su u svezi s radom.

Sindikat predstavlja članstvo, pregovara u ime članstva, štiti članove osiguranjem besplatne pravne pomoći i sudske zaštite, sudjeluje u provođenju mjera zaštite na radu, pruža potrebnu novčanu pomoć, te organizira i vodi štrajk i industrijske akcije.

Rad Sindikata je javan. Javnost rada Sindikata ostvaruje se redovnim informiranjem članstva o radu svih tijela Sindikata preko povjerenika ili na drugi pogodan način.

članak 4.

Sindikat se može udruživati u Udruge više razine radi zajedničkih interesa i ciljeva zastupanja svoga članstva. Sindikat se može povezivati sa drugim srodnim Udrugama u zemlji i inozemstvu utemeljenim radi promicanja istih prava i interesa.

Odluku o udruživanju donosi Skupština Sindikata.

 

II. SVRHA SINDIKALNOG DJELOVANJA

članak 5.

Sindikat djeluje u svrhu:

• okupljanja i učlanjenja službenika i namještenika carinske službe RH.
• pregovaranja i sklapanja kolektivnog ugovora,
• borbe za dignitet struke te pravnu i socijalnu državu,
• prepoznavanja i ukazivanja na sve oblike neprihvatljivog ponašanja, kršenja zakonitosti, kodeksa ponašanja i svih oblika zlouporabe položaja
• utvrđivanja cijene rada i uvjeta zaštite na radu,
• sudjelovanja u izradi akata i odluka koje donosi poslodavac, a koje se odnose na rad i u svezi rada bitnih za socijalno-materijalni položaj službenika i namještenika carinske službe,
• daje inicijative za donošenje ili izmjene zakona i drugih normativnih propisa od interesa za članstvo,
• učestvovanja u ostvarivanju kvalitetne kadrovske strukture,
• organiziranja članstva te ostvarivanja prava na štrajk i provođenje štrajka,
• informiranja i obrazovanja članstva u svezi ostvarivanja prava iz rada i u svezi s radom
• organizacije sportskih i drugih susreta članova
• ostvarenja drugih sadržaja i aktivnosti koje proizlaze iz inicijative članova Sindikata

III. NAZIV, SJEDŠTE, ZNAK, PEČAT I ZASTAVA SINDIKATA

članak 6.

Naziv Sindikata je: CARINSKI SINDIKAT HRVATSKE.

Skraćeni naziv Sindikata: CSH.

Sjedište Sindikata je u Zagrebu, Kralja Držislava 4.

članak 7.

Znak Sindikata sadrži: trobojnicu, skraćenicu C.S.H., pleter, naliv-pero i pečat.

Podloga je plave boje, pleter je zlatno-žute boje,trobojnica je crveno-bijela-plava, naliv-pero je zlatne boje, pečat je crne boje, kratica C.S.H. je crvene boje, podloga ispod kratice i naliv-pera je bijele boje.

članak 8.

Sindikat ima svoj pečat okruglog promjera 30 mm, koji sadrži puni naziv Sindikata ispisan polukružno u gornjoj polovici: CARINSKI SINDIKAT HRVATSKE, a po sredini kratica CSH, a u donjem djelu polukružno: ZAGREB.

članak 9.

Zastava Sindikata je plave boje, veličine 2m x 1m.

U sredini zastave je znak Sindikata, a ispod znaka je naziv: CARINSKI SINDIKAT HRVATSKE

 

IV. ČLANSTVO SINDIKATA – PRAVA I DUŽNOSTI

članak 10.

Članom Sindikata može postati osoba koja je zaposlena u Carinskoj upravi RH, koji se dobrovoljno učlanjuju u Sindikat, kao i administrativni tajnik koji radni odnos sa Sindikatom zasniva temeljem ugovora o radu. Članom se postaje prihvaćanjem Statuta Sindikata i potpisivanjem pristupnice, i uplatom propisane visine članarine za mjesec kad se učlanjuje u sindikat.

Pristupnica se popunjava i potpisuje u dva primjerka i osobno se predaje povjereniku ili zamjeniku povjerenika Carinskog sindikata, koji jedan primjerak pristupnice ovjeren pečatom dostavlja u tajništvo Sindikata. Povjerenik i zamjenik povjerenika su odgovorni u provedbi postupka učlanjenja.

Članu Sindikata se izdaje sindikalna iskaznica, koja je vlasništvo Sindikata.

Evidencija o članstvu Sindikata se vodi u podružnicama i Predsjedništvu Sindikata.

članak 11.

Učlanjenjem u Sindikat član stječe slijedeća prava:

• na zastupanje i sudjelovanje u procesu pregovaranja kod utvrđivanja osnovice za plaću, svih dodataka i naknadi uz plaću, te pregovaranju za kolektivne ugovore,
• na besplatnu pravnu pomoć i pružanje radno pravne zaštite pred sudovima RH,
• na zastupanje pred službeničkim, odnosno disciplinskim sudovima kod povrede službene ili radne dužnosti,
• na zaštitu u štrajku
• na stručno usavršavanje i osposobljavanje koje organizira Sindikat
• da utvrđuje i prati ostvarivanje usvojenih ciljeva i zadaća Sindikata
• pravo na informiranje,
• da bira i da bude biran u tijela Sindikata i sindikalnih podružnica.

članak 12.

Učlanjenjem u Sindikat član preuzima slijedeće obveze:

• plaćanje sindikalne članarine, u skladu s odlukom Predsjedništva
• poštivanje odredbi Statuta Sindikata i programa rada
• odgovorno i savjesno izvršavanje izborne funkcije u tijelima Sindikata
• sudjelovanje u organiziranim akcijama Sindikata
• savjesno izvršenje službenih obveza
• ostale obveze koje proističu iz djelatnosti Sindikata.

članak 13.

Članstvo u Sindikatu prestaje:

• istupanjem člana uz davanje pismene izjave
• neplaćanjem članarine duže od 3 mjeseca
• isključenjem iz Sindikata zbog povrede odredbi Statuta i ostalih odluka Sindikata
•   u slučaju smrti člana Sindikata
• odlaskom članova u mirovinu

Ponovnim članom Sindikata može postati osoba koja je istupila ili je isključena iz Sindikata nakon proteka od šest mjeseci od dana istupanja, odnosno jedne godine od dana donošenja konačne Odluke Statutarne komisije o isključenju iz Sindikata.

članak 14.

Istupanje iz članstva ostvaruje se davanjem pisane izjave i vraćanjem iskaznice.

Član Sindikata koji istupa iz članstva dužan je podmiriti sve obveze prema Sindikatu.

Član Sindikata koji ne plati članarinu dulje od 3 mjeseca uzastopno, briše se iz članstva, na kraju trećeg mjeseca neplaćanja članarine. U slučaju radnog spora visinu i plaćanje članarine za svakog člana posebno, utvrđuje Predsjedništvo Sindikata.

Prijedlog o isključenju iz članstva Sindikata donosi Povjerenstvo podružnice ili Predsjedništvo sindikata ako se radi o kršenju Statuta ili drugih odluka tijela Sindikata od strane člana Sindikata ili člana Predsjedništva sindikata.
Odluku o isključenju donosi Skupština podružnice Sindikata natpolovičnom većinom prisutnih članova Skupštine podružnice Sindikata, javnim glasovanjem.

Odluka o isključenju se donosi u pismenom obliku i putem pošte se uručuje članu koji se isključuje. Isključeni član podružnice Sindikata ima pravo žalbe na odluku o isključenju u roku od 30 dana od dana primitka odluke o isključenju, Statutarnoj komisiji Sindikata.

Žalbu podnosi u tri primjerka i to: podružnici Sindikata, Statutarnoj komisiji i Predsjedništvu Sindikata, koje dostavlja putem pošte u narečenom roku.

Statutarna komisija donosi odluku u roku od 30 dana od primitka žalbe, te izvještava pismenim putem podnositelja žalbe, sindikalnu podružnicu i Predsjedništvo Sindikata.

Žalba podnesena Statutarnoj komisiji ne zadržava izvršenje prvostupanjske odluke.

Odluka Statutarne komisije je konačna.

 

V. USTROJSTVO, TIJELA I ADMINISTRATIVNI POSLOVI

članak 15.

Temeljni oblik sindikalnog ustroja je sindikalna podružnica. Podružnica se osniva ako postoji najmanje 5 članova-osnivača podružnice. Podružnice djeluju na području Carinarnica i Središnjem uredu- Carinske uprave RH.

U svom djelovanju je podružnica samostalna i ima svoj žiro-račun, te djeluje sukladno odredbama Statuta Sindikata, te u skladu s Pravilnikom sindikalnih podružnica.

Pravilnik sindikalnih podružnica donosi Predsjedništvo Sindikata.

Podružnica ima svoj pečat okruglog oblika, promjera 30 mm, a sadrži tekst naziva Sindikata, podružnice i mjesto sjedišta podružnice.

Podružnica može posjedovati svoju imovinu kojom slobodno raspolaže.

članak 16.

Tijela Sindikata u podružnici jesu: Skupština, Povjerenišvo, Povjerenik i Nadzorni odbor.

Skupština je najviše tijelo podružnice, a čine ga svi članovi podružnice ili njihovi izabrani predstavnici, putem potpisane punomoći od strane članova Carinskog sindikata u podružnici CSH.

Skupština sindikalne podružnice bira povjereništvo, povjerenika, nadzorni odbor i blagajnika.

Skupština sindikalne podružnice održava se najmanje jednom godišnje, na kojoj se donosi plan rada podružnice i ocjenjuje rad povjerenika i povjereništva na bazi ostvarenih rezultata rada i podnošenja godišnjeg izvještaja o radu podružnice.

Skupština u podružnici može biti: osnivačka,izborna, izvanredna, izvještajna i svečana.

Sindikalni povjerenik je osoba koja predstavlja povjereništvo i podružnicu Sindikata, a ujedno je član Predsjedništva Sindikata. Povjerenika zamjenjuje njegov zamjenik kojeg bira Skupština podružnice ili koji se bira na prvoj sjednici povjereništva iz redova članova povjereništva a na prijedlog povjerenika podružnice.

Skupština sindikata podružnice sa manje od 30 članova Sindikata održava se prisustvom svih članova sindikata. Podružnice sa više od 30 članova Sindikata održavaju Skupštinu Podružnice uz prisustvo izabranih predstavnika (delegata).

članak 17.

Prava , dužnosti i odgovornosti, način izbora i opoziva te druga pitanja u svezi s djelovanjem tijela sindikalnih podružnica propisana su Pravilnikom sindikalne podružnice, koje donosi Predsjedništvo Sindikata.

članak 18.

Podružnica organizira i provodi sve aktivnosti Sindikata, a osobito:

• zaštitu i unapređenje socijalnog i materijalnog položaja članova,
• poboljšanje uvjeta rada, zaštite na radu i zdravoj radnoj sredini,
• zaštitu prava članova Sindikata proizašlih iz radnog odnosa, te zastupanje u radnim sporovima
• osiguranje uvjeta za slobodno i nesmetano djelovanje, uključujući pravo na potpuno i pravovremeno informiranje članova o svim bitnim pitanjima važnim za položaj i perspektive zaposlenika, pravo na inicijative prema poslodavcu, pravo na prostor za sindikalne aktivnosti,
• sudjeluje u informiranju članstva o materijalno–socijalnim elementima bitnim za položaj službenika i namještenika carinske službe, te traži informacije od poslodavca u skladu sa zakonima i kolektivnim ugovorom,
• u skladu s odlukama Predsjedništva ili Skupštine Sindikata sudjeluje u organiziranju i provođenju, koordiniranju različitih oblika upozorenja i pritisaka, uključujući i štrajk kao krajnje sredstvo i industrijske akcije sukladno zakonu o radu,
• brine se za provođenje i prati sve oblike izvršenja zakonskih akata, kolektivnog ugovora i Ustava RH, radi zaštite svog članstva
• provođenje i pokretanje ostalih pitanja važnih za članstvo, koja su propisana Statutom Sindikata i pravilnikom podružnice Sindikata.

članak 19.

Tijela Sindikata čine: Skupština Sindikata, Predsjedništvo, Predsjednik, zamjenik Predsjednika, Nadzorni odbor i Statutarna komisija.

članak 20.

Skupština Sindikata je najviše tijelo Sindikata, koju čine Predsjednik i zamjenik Predsjednika Sindikata, članovi Nadzornog odbora i članovi Statutarne komisije, Povjerenici sindikalnih podružnica i izabrani zastupnici iz sindikalnih podružnica po kriteriju, da se do svakih 50 članova sindikalne podružnice izabere po jedan zastupnik.

Spisak odabranih zastupnika u sindikalnim podružnicama povjerenik dostavlja Predsjedniku i Predsjedništvu Sindikata najmanje 15 dana prije održavanja Skupštine Sindikata.

Skupština Sindikata može biti: osnivačka, izborna, izvanredna, izvještajna ili svečana.

Izvještajne Skupštine se sazivaju jedanput godišnje po Odluci predsjedništva.

Izborna Skupština Sindikata se redovno saziva svake 4 godine, a po potrebi i prije na zahtjev 1/3 ukupnog broja članstva Skupštine Sindikata, natpolovične većine članova Predsjedništva Sindikata, na prijedlog Statutarne komisije Sindikata i na prijedlog Nadzornog odbora Sindikata.

Skupštinu Sindikata vodi Predsjednik radnog Predsjedništva. Predsjednik Sindikata je ujedno i Predsjednik radnog Predsjedništva, osim u slučaju Izborne Skupštine Sindikata. U slučaju spriječenosti Predsjednika Sindikata, ulogu Predsjednika radnog Predsjedništva obavlja zamjenik Predsjednika Sindikata.

Sjednica Skupštine Sindikata se vodi u skladu s Poslovnikom rada Skupštine Sindikata.

Na skupštini se vodi zapisnik, kojeg potpisuju zapisničar,dva ovjerovitelja zapisnika i Predsjednik radnog Predsjedništva.

članak 21.

Ovlasti i zadaće Skupštine Sindikata jesu:

• izbor i imenovanje radnih tijela Skupštine,
• donošenje Poslovnika o radu Skupštine
• donošenje Statuta Sindikata i plana o radu Sindikata
• donošenje odluka od važnosti za cjelokupno članstvo Sindikata
• biranje i razrješivanje Predsjednika, zamjenika Predsjednika, članove Statutarne komisije, članove Nadzornog odbora
• razmatranje izvještaja o radu tijela Sindikata i ocjenjivanje njihovog rada,
• davanje ovlasti Predsjedništvu Sindikata o pristupanju sindikalnim udrugama više razine, odnosno pristupanju međunarodnim sindikalnim udrugama,
• donošenje odluke o prestanku rada Sindikata.

članak 22.

Predsjedništvo Sindikata čine Povjerenici sindikalnih podružnice Sindikata, Predsjednik Sindikata i zamjenik Predsjednika Sindikata.

Predsjedništvo Sindikata je najviše i najodgovornije tijelo za rad i funkcioniranje sindikata u periodu između dvije skupštine.

Predsjedništvo Sindikata je za svoj rad odgovorno članstvu Sindikata i Skupštini Sindikata.

Predsjedništvo Sindikata se sastaje po potrebi, a najmanje 6 puta godišnje.

Rad Predsjedništva koordinira i vodi Predsjednik Sindikata.

članak 23.

Predsjedništvo Sindikata ima slijedeće ovlasti i zadaće:

• osigurava uvjete za pregovaračku i partnersku ulogu prilikom zaključivanja kolektivnog ugovora, kao i u drugim oblicima pregovaranja, dogovaranja i sporazumijevanja o svim pitanjima od interesa za članstvo Sindikata,
• sudjeluje u kontroli primjene kolektivnog ugovora, traži tumačenje odredaba kolektivnog ugovora
• daje prijedloge za izmjenu i dopunu Kolektivnog ugovora
• poduzima radnje za poboljšanje uvjeta rada i zaštite na radu,
• zalaže se za sigurnost zaposlenja, socijalnu i materijalnu sigurnost članova Sindikata,
• predlaže radnu verziju kolektivnog ugovora
• predsjedništvo može izglasati nepovjerenju Predsjedniku CSH ako Predsjednik krši Statut i ne izvršava obveze po čl. 24 Statuta CSH. Nepovjerenje se iskazuje dvotrećinskom odlukom od ukupnog broja članova Predsjedništva CSH. Predsjedništvo CSH U slučaju iskazivanja nepovjerenja Predsjedniku CSH, dužno je u roku od 60 (šezdeset) dana, od dana iskazivanja nepovjerenja, provesti Izvanrednu izbornu skupštinu CSH
• utvrđuje prijedlog Statuta
• pomaže u radu sindikalnih podružnica donošenjem odluka, uputa i preporuka, raspravlja o neizvršenju odluka Predsjedništva sindikata, kršenja Statuta sindikata i Pravilnika o radu podružnice sindikata
• raspravlja o Izvještaju o radu Sindikata između dvije Skupštine te ga upućuje Skupštini sindikata na raspravu i usvajanje
• osigurava kvalitetno informiranje o radu Sindikata
• imenuje pregovaračku radnu skupinu za kolektivno pregovaranje,
• imenuje po potrebi i komisije drugih oblika, za rješavanje problematike na terenu,
• utvrđuje Pravilnik sindikalnih podružnica
• upravlja i donosi sve odluke koje su vezane za djelokrug rada Sindikata
• kooptira članove u tijelima Sindikata, do prve Skupštine Sindikata.
• donosi Poslovnik o radu Predsjedništva

Prije donošenja značajnih odluka Predsjedništvo je dužno savjetovati se sa članstvom u Sindikatu.

Predsjedništvo Sindikata može donositi odluke ako je prisutna natpolovična većina članova Predsjedništva, a odluke na Predsjedništvu su pravovaljane ako se za nju izjasni natpolovična većina prisutnih.

članak 23. A

Sjednice Predsjedništva sindikata u iznimnim slučajevima, po jednoj točki dnevnog reda ili zbog hitnosti donošenja odluka, mogu se održati i elektronskim putem.

Prije sazivanja sjednice članovima predsjedništva moraju biti dostavljeni radni materijal. Svaki povjerenik dužan je putem e-mail poruke izvijestiti sve članove predsjedništva o svom stavu.

Nakon sabranih stavova Predsjednik ili zamjenik Predsjednika Sindikata šalje sve dodatne prijedloge kao i sam prijedlog na glasanje svakom članu predsjedništva koji se ponovo izjašnjavae-mail porukom svim članovima predsjedništva. Po primitku svih stavova šalje izvješće svim članovima. Odluka sa sjednice dostavlja se putem e-maila članovima predsjedništva.

Zapisnik sa tako sazvane sjednice mora u prilogu sadržavati el.ispis e-mailova.

Odluka se donosi ukoliko se za nju izjasni natpolovična većina članova predsjedništva CSH.

članak 24.

Predsjednika Sindikata bira Skupština Sindikata. Predsjednik Sindikata može svoju funkciju obavljati odlukom Skupštine profesionalno, u mandatu na koji je izabran. Predsjednik Sindikata je Predsjednik Skupštine i Predsjednik Predsjedništva Sindikata, osim ako nije izborna Skupština

Predsjednik Sindikata ima slijedeća prava i dužnosti:

• predstavlja Sindikat prema trećim osobama,
• zastupa Sindikat u pravnom-formalnom i financijskom poslovanju,
• sprovodi odluke i zaključke Predsjedništva Sindikata
• obavezno pokreće raspravu na sjednicama Predsjedništva Sindikata o svim bitnim pitanjima iz djelokruga rada Sindikata, uočenim problemima u radu i funkcioniranju rada podružnica sindikata te o potrebi pokretanja bilo kojih radnji unutar Sindikata, predviđenih Statutom sindikata i Pravilnikom sindikalne podružnice
• u ime Predsjedništva Sindikata i u interesu članova Sindikata potpisuje kolektivni ugovor
• predlaže,daje inicijativu i smjernice, te potiče ostale članove na zalaganje u sindikalnom poslu
• predlaže plan rada i financijski plan, te podnosi izvještaj o radu Sindikata – Skupštini i Predsjedništvu Sindikata, za period između dvije Skupštine Sindikata a najmanje 8 dana prije održavanja Skupštine Sindikata u pisanom obliku
• upravlja sredstvima i imovinom Sindikata,
• ostvaruje suradnju s tijelima drugih udruga u zemlji i inozemstvu,
• brine se o poštivanju Statuta, odluka Skupštine i drugih tijela Sindikata,
• usko surađuje za zamjenikom Predsjednika Sindikata i sa svim članovima Predsjedništva Sindikata koje upoznaje sa svim svojim aktivnostima.
• obavlja i druge poslove koje mu povjere tijela Sindikata

članak 25.

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti Predsjednika Sindikata, zamjenjuje zamjenik Predsjednika Sindikata i druga osoba putem posebne punomoći. Zamjenik Predsjednika Sindikata usko surađuje i upoznat je sa svim radnjama Predsjednika Sindikata, te kad je god potrebno učestvuje i pomaže u radu Predsjednika sindikata i Predsjedništva Sindikata.

članak 26.

(briše se)

članak 27.

Nadzorni Odbor Sindikata bira Skupština Sindikata, a sastoji se od 3 člana.

Na konstituirajućoj sjednici Nadzornog Odbora Sindikata, članovi međusobno biraju Predsjednika Nadzornog Odbora Sindikata, i o izboru izvještavaju Predsjedništvo Sindikata.

Nadzorni Odbor Sindikata obavlja nadzor nad provođenjem svih odluka tijela Sindikata kao i o upotrebi i korištenju imovine i financijskih sredstava Sindikat, te daje prijedloge za unapređenje materijalno-financijskog poslovanja, koje dostavlja Predsjedništvu Sindikata. Nadzorni odbor podnosi izvještaj Skupštini Sindikata o materijalno-financijskom poslovanju Sindikata. Nadzorni odbor u slučaju otkrivanja nepravilnosti u materijalno-financijskog poslovanja Sindikata, predlaže sazivanje Skupštine Sindikata.

Nadzorni Odbor Sindikata za svoj rad je odgovoran Skupštini Sindikata.

Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi ostalih tijela Sindikata.

članak 28.

Statutarnu Komisiju Sindikata bira Skupština Sindikata, a sastoji se od 3 člana. Statutarna komisija između svojih članova bira Predsjednika i izboru izvještava Predsjedništvo Sindikata.

Statutarna Komisija Sindikata ima slijedeće ulogu:

• prati ostvarivanje i provođenje ovog Statuta Sindikata, daje tumačenje odredbi i priprema njegove dopune i izmjene, na prijedlog tijela Sindikata
• ocjenjuje usklađenost odredaba drugih akata Sindikata s odredbama ovog Statuta Sindikata
• razmatra inicijative i prijedloge tijela Sindikata, za izmjenu i dopunu Statuta, te utvrđuje opravdanost takvih zahtjeva
• utvrđuje prijedloge za usklađivanje i promjene Statuta sa zakonskim propisima RH i Ustavom RH.
• odlučuje o odgovornosti isključenih članova Sindikata

Statutarna Komisija je za svoj rad odgovorna Skupštini Sindikata.

Članovi Statutarne komisije ne mogu biti članovi ostalih tijela Sindikata.

članak 29.

Mandat svih članova Sindikata u tijelima Sindikata traje 4 godine, bez ograničenja na
ponovno biranje.

članak 29. A

Administrativni tajnik obavlja poslove profesionalno, temeljem ugovora o radu, slijedeće poslove:

• vrši upis i ispis članstva po podružnicama, te vodi brigu o izradi članskih iskaznica
• usmjeruje poštu i vrši kontakte sa sindikalnom središnjicom
• naplaćuje novčana potraživanja po podružnicama, prema sindikalnoj središnjici i ostalim pravnim subjektima
• povezuje sindikalne povjerenike s pravnim zastupnikom Sindikata
• saziva konferencije za novinare, najavljuje sastanak kod ravnatelja CURH i pročelnika carinarnica
• vrši ostale operativne poslove koji su važni za djelovanje Sindikata, koje odredi predsjednik Sindikata.

VI. RADNA SKUPINA ZA KOLEKTIVNO PREGOVARANJE

članak 30.

Radnu skupinu za kolektivno pregovaranje imenuje Predsjedništvo Sindikata.

U radnu skupinu ulazi po funkciji Predsjednik Sindikata.

Ovlasti radne skupine za kolektivno pregovaranje jesu:

• izrada nacrta prijedloga kolektivnog ugovora
• pregovaranje s poslodavcem o potpisivanju kolektivnog ugovora
• informiranje Predsjedništva Sindikata o rezultatima pregovora
• izrada i distribucija konačnog teksta kolektivnog ugovora, članstvu Sindikata.

 

VII. POSTUPCI IZBORA, ODLUČIVANJA I OPOZIVA U SINDIKATU

članak 31.

Izbori u Sindikatu su tajni, uz predlaganje kandidata.

Izbori za tijela u Sindikatu ( predsjednika, zamjenika predsjednika, Nadzorni odbor i Statutarnu komisiju ) su tajni, uz predlaganje kandidata.

Izbori su pravovaljani ako je prisutno najmanje 2/3 tijela koje provode izbore, a izabran je kandidat koji dobije natpolovičnu većinu glasova nazočnih.

Ako u prvom krugu nijedan kandidat ne dobije potrebnu natpolovičnu većinu glasova, održava se drugi krug izbora.

U drugi krug ulaze dva kandidata sa najvećim brojem glasova iz prvog kruga, a ako ni u drugom krugu jedan od kandidata ne dobije natpolovičnu većinu glasova, predlažu se novi kandidati.

članak 32.

Statut Sindikata donosi natpolovična većina ukupnog broja članova Skupštine.

članak 33.

Opoziv članova tijela u Sindikatu se obavlja na isti način na koji su birani.

članak 34.

Član tijela Sindikata može dati ostavku, koju je dužan pismeno obrazložiti.

 

VII. ORGANIZIRANJE SINDIKALNIH AKCIJA I ŠTRAJKA

članak 35.

Štrajk i druge sindikalne akcije Sindikat poduzima u slučaju kršenja odredbi kolektivnog ugovora, a nakon neuspjelog postupka mirenja.

Sindikat može i drugim zakonskim dozvoljenim mjerama vršiti pritiske na poslodavca u ostvarenju poštivanja zakona i kolektivnog ugovora.

U organizaciji i provedbi štrajka sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku, sukladno zakonu o radu.

Odluku o pokretanju štrajka i drugih akcija, te drugih oblika pritisaka na poslodavca u svrhu poštivanja zakona i kolektivnih ugovora donosi Predsjedništvo Sindikata, nakon pribavljenog mišljenja predstavnika sindikalnih podružnica i članstva Sindikata. Glavni koordinator štrajka, akcija i drugih oblika pritisaka je Predsjednik Sindikata, a na terenu su glavni izvršitelji- koordinatori sindikalni Povjerenici podružnica.

Pri organiziranju štrajka Predsjedništvo i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčena prava i slobode drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

 

VIII. FINANCIJSKA I MATERIJALNA SREDSTVA SINDIKATA

članak 36.

Osnovni izvor prihoda i financiranja djelatnosti Sindikata je članarina.

Članarina se plaća mjesečno u sindikalnim podružnicama.

Visinu članarine i njeno raspoređivanje utvrđuju se odlukom Predsjedništva Sindikata.

Iz sredstava članarine i drugih sredstava, prema odluci Predsjedništva Sindikata osnivaju se odgovarajući sindikalni fondovi (solidarnosti, za štrajk, itd.). Pravilnik za osnivanje i korištenje fondova donosi Predsjedništvo Sindikata.

Financijsko poslovanje Sindikata obavlja se u skladu s propisima o financijskim poslovanjima udruga, kolektivnim ugovorom i odlukama Predsjedništva Sindikata.

Sindikat je pravna osoba koja posjeduje svoj žiro-račun.

Sindikat može ostvarivati prihod i iz drugih zakonski dozvoljenih izvora.

Pravilnik o financijskom poslovanju Sindikata Predsjedništvo je dužno donijeti na prvoj sjednici Predsjedništva nakon održane Skupštine Sindikata.

 

IX. PRESTANAK DJELOVANJA SINDIKATA

članak 37.

Sindikat prestaje djelovati na način i uz uvjete predviđenim u odredbama Zakona o radu ili odlukom Skupštine Sindikata.

U slučaju prestanka djelovanja Sindikata, odluku o imovini Sindikata donosi se na istoj sjednici Skupštine Sindikata.

 

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

članak 38.

Ovaj Statut Sindikata stupa na snagu danom usvajanja na Skupštini Sindikata.

članak 39.

Statut Sindikata je usklađen s Zakonom o radu i primjenjuje se danom donošenja.

 

U Sinju, 15. ožujka 2008. godine

PREDSJEDNIK RADNOG
PREDSJEDNIŠTVA  
Dubravka Pekić     

 

•