Osnovan Odbor zaštite na radu Carinske uprave RH

Osnovan Odbor zaštite na radu Carinske uprave RH
prvi u povijesti
Poštovani, 25. studenog 2003. godine u Zagrebu, dvorani ministarstva financija, svečano osnovan prvi u povijesti Odbor zaštite na radu u državnim službama Hrvatske.

Prisutni su bili: gosp. Anton Uljar – ravnatelj CURH-a, gosp. Ivan Čulo – stručnjak iz zaštite na radu MFRH, gosp. Đuro Pap – Državni inspektor iz zaštite na radu, gosp. Krešimir Fabijanić – dopredsjednik Udruge za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini, gđa. Božena Glešć – predstavnik ovlaštenika zaštite na radu CURH-a, gosp. Dragan Volarević

– predstavnik povjerenika zaštite na radu CURH-a, ovlaštenici zaštite na radu svih carinarnica RH:

Gosp. Jasenko Kolić – Rijeka, gđa. Vlasta Novinščak – Zagreb, gđa. Karmen Tucaković, gđa. Gordana Topić – Split, gđa. Katarina Lakić – Dubrovnik, gđa. Marija Grbić – Zadar, gosp. Ante Pilić – Šibenik, gosp. Željko Mateljak – Ploče i gđa. Iris laković – Pula,

predstavnici povjerenika zaštite na radu svih carinarnica RH: gosp. Goran Vlahov – zamjenika predsjednika CSH i povjerenik zaštite na radu – Šibenik, gosp. Milan Nenadić – član predsjedništva CSH i povjerenik zaštite na radu – Rijeka, gosp. Slavko Rendulić – Pula, gosp. Rino Krišto – Split, gosp. Juraj Popović – Dubrovnik, gosp. Mladen Taradi – Koprivnica, gosp. Danijel Poljak - Zagreb i gosp. Željko Popović – predsjednik CSH.

Nitko nije prisustvovao iz Carinarnice Osijek, ovom važnom skupu. Ovim činom osnivanja Odbora, završen je dvogodišnji posao Carinskog sindikata Hrvatske, koji je štrajkom upozorenja, održanog 20. lipnja 2002. god., inicirao i zahtijevao donošenje Pravilnika zaštite na radu carinske uprave RH. Odbor zaštite na radu je konstituiran nakon obuke ovlaštenika zaštite na radu CURH-a, povjerenika zaštite na radu iz svih carinarnica RH, a uz pomoć stručnjaka iz zaštite na radu iz MFRH, gosp. Ivana Čula i predstavnika Udruge za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini. Predsjedništvo CSH nije samo zahtijevalo donošenje Pravilnika, već je aktivno učestvovalo u svim potrebnim fazama da bi se ovaj zajednički projekt doveo do samoga kraja.

Nakon osnivanja Odbora, stvoreni su svi preduvjeti za konkretiziranje problema uposlenika carinske službe: nezgoda na radu, uvjeta rada, uvjeta putovanja do radnog mjesta ili sa radnog mjesta, briga o štetnom utjecaju radne sredine na uposlenika i sve drugo što propisuje složena institucija zaštite na radu. Odbor se mora sastajati najmanje svaka tri mjeseca, a po potrebi i češće. Na odboru će se raspravljati i o nezgodama koje su uposlenici imali u radnoj sredini ili na putu do posla.

Bitni posao u kojem će Carinski sindikat Hrvatske učestvovati je mjerenje štetnosti i opasnosti u radnoj sredini i utjecaj na uposlenika CURH-a.

Mjerenja koja se trebaju izvršiti, uz ugrađivanje iskustava i pravila koja imaju druge carinske službe Europe ili Svijeta, potrebna su da se izradi studija za definiranje radnih mjesta u kojima će se priznati beneficirani radni staž i kvalitetnije urediti dodatak na posebne uvjete rada.

Posebni Pravilnik o zaštiti na radu CURH-a je ujedno prvi dokument, koji upozorava poslodavca o posebnosti rada uposlenika u toj službi. Ovaj stručni pristup Carinskog sindikata Hrvatske u definiranju posebnosti i sveobuhvatnosti posla carinika, dovesti će cijelu službu na značajno mjesto koje joj pripada u državnoj upravi.

Sve navedeno pokazuje i dokazuje da vodstvo Carinskog sindikata Hrvatske dobro poznaje pravila struke i sigurno vodi svoje članstvo u nove pobjede.

SAMO SMO ZAJEDNO - JAČI!

S poštovanjem,

Predsjednik CSH
Željko Popović 

Komentari

Pa dobro koliko će još ti

carinik

Pa dobro koliko će još ti kojekakvi odbori za zaštitu ispitivaiti,analizirati  i trošitit novac na snimanje situacije ,a da se ništa ne poduzima na planu zaštite na radu,promjeni ovih lako zaprljivih uniforma?

 

Nije problem što se osnivaju

carinik

Nije problem što se osnivaju razne komisije, nego je problem što državi kronično nedostaje novca zadnjih godina. I onda ispadne najlakše zakinuti na nama. Kod nas je najbitnije donijeti nekakve uredbe, pravilnike i sl. kako bi se uskladili s EU, a provoditi se baš i ne moraju.

Imamo i neki pravilnik kako bi trebalo biti radno okružje onome tko radi za računalom. Da li je ikome od nas stol prilagođen tome? Stolica? A za računalom provodimo i po 12 sati. I onda bi još trebali praviti stanke svakih 45 minuta, na 15 minuta. Kako da ne. Nije bitno kakvog ćemo zdravlja biti za 10 godina, i što će država morati izdvajati za naše liječenje.

CSH u brojkama

  • Pregledano stranica: 736,826
  • Posjeta korisnika: 38,335
  • Registriranih korisnika: 287
  • Objavljenih članaka: 423
  • Vaš IP: 38.107.179.240
  • Od: 01.10.2009.
  • Posjeta:
  • Danas: 257
    Ovaj tjedan: 2268
    Ovaj mjesec: 2268
    Ove godine: 2268

Novi korisnici

  • Senka Klaric
  • nmaric
  • pliva
  • kmiholic
  • dunk
  • mahony
  • zjazic
  • agrgic
  • acuric
  • sanja.vk