7. sjednica Predsjedništva CSH u 2008.

Pon, 17/11/2008 - 17:40 - CSH

Poštovani,

Dana 12.11.2008. je održana 7 sjednica Predsjedništva CSH u Rijeci. Prije sjednice su članovi Predsjedništva obišli dio ustrojstvenih jedinica Carinarnice Rijeka i porazgovarali s članovima CSH o problemima u njihovoj sredini.

Od važnijih odluka izdvojio bi slijedeće:

1. Zakon o plaćama – nakon što smo izradili simulaciju plaća u službi i primijetili nedostatke novog Zakona o plaćama, donijeli smo odluke koje idu prema izmjenama Klasifikacije radnih mjesta, poboljšanjima pri prvom razvrstavanju u platne razrede, uvođenju novih naziva radnih mjesta u službi. Ne slažemo se s predloženim razvrstavanjima jer ona ne predstavljaju realno stanje u službi. Primjerice VŠS obavlja danas složene poslove i trebala bi biti svrstana u više državne službenike. Imamo i radna mjesta s VSS i SSS koja također razvrstavanjem u platne razrede po našem mišljenju nemaju odgovarajući status. CSH ostaje pri stajalištu da početni koeficijent mora biti 0,95, ne želimo ukidanje 0,5% na staž i uredba o dodacima na plaću mora biti donesena zajedno sa novim Zakonom. Po uzoru na zemlje EU vidimo da nema prepreka za ove naše zahtjeve.
2. Rad u Povjerenstvu za izradu Uredbe o ustrojstvu CURH – CSH ima svog predstavnika u tom povjerenstvu (povjerenstvo za sistematizaciju). Povjerenstvo je radilo na dijelu sistematizacije CURH. Prijedloge za poboljšanje rada povjerenstva (obavezno sastavljanje zapisnika i dostava materijala za sjednicu na vrijeme) i primjedbe na Prijedlog ustrojstva smo proslijedili u CURH.
3. Zakon o carinskoj službi – Nakon duge rasprave Predsjedništvo CSH je zaključilo da je novi Zakon o carinskoj službi korak naprijed u odnosu na stari Zakon. Slijedi razgovor s poslodavcem u vei s ovom temom.
4. Ostalo – odobrena je isplata novčane pomoći članu CSH, donijeta je odluka o sudjelovanju članova Predsjedništva CSH u radu skupštine podružnice CSH Carinarnica Zadar, raspravljano je o preostalim tužbama CSH i dr. CSH nastavlja s pozitivnom praksom odobravanja novčanih pomoći svojim članovima i rješavanjem problema po podružnicama CSH. CSH sudjeluje i u širom sindikalnom radu primjerice rad oko Prijedloga reforme zdravstva gdje je naš predstavnik iznio stavove CSH. Nakon ove sjednice će se odmah uputiti zahtjev Ravnatelju CURH za sastanak s predstavnicima CSH kako bi se na vrijeme reagiralo oko problematike u službi.

Dana 14.11.2008. je održan seminar URSH s temama uloga sindikalnog povjerenika, kolektivno pregovaranje na kome sam sudjelovao. Održan je i sastanak sa sindikatima u vezi s najavljenom krizom i mjerama koje predlaže Vlada. Svjedoci smo da se ovih dana puno o tome pisalo i govorilo te su se izvlačili razni zaključci. Od strane poslodavca se govori kako je kriza došla izvan RH te se sugeriraju potezi poput „stezanja remena“ i jednogodišnje štednje. Od strane medija se servira da su građani RH prezaduženi (krediti, minusi…) i da građani troše na automobile, u trgovačkim centrima i sl. U stvarnosti i iz gledišta carinskog službenika koji živi od svoje plaće jasno se vidi cijela situacija i može se zaključiti slijedeće. Kriza je došla izvan RH i pojavila se na burzama no uzročnici krize se također pojavljuju i u RH. Glavni krivac za krizu je trgovina, tj. pojedinci su pretjerali s međusobnim trgovanjem i prelijevanjem iz šupljeg u prazno a sve u cilju ostvarivanja bilo kakvog profita. Dokaz za to je cijena nafte koja je prenapuhana zbog trgovanja. Ona danas pada, no kad je cijena nafte rasla, tada su trgovci dizali cijene hrane, energenata… a danas kad cijena nafte drastično pada, isti ti trgovci se ne žele odreći stečenog profita i cijene ne padaju. Isto je i van RH. To jasno govori da se radi o stjecanju profita.

Što radi poslodavac? Poslodavac podržava trgovinu i predlaže mjere kojima se plaće u državnom i javnom sektoru te u gospodarstvu zamrzavaju, a stečena prava smanjuju u korist trgovaca koji će na taj način zadržati dio profita i produžiti svoju šansu za nesmetanom trgovinom. Danas trguju svi (banke preko invest fondova, dionica; lokalna samouprava preko investiranja, dionica, banaka; dio građana preko ulaganja u banke, invest fondove, dionice). Svi bi željeli brzu zaradu. Gdje su u svemu tome proizvođači? Može li normalan proizvođač uopće pod normalnim uvjetima doći na tržište? Vlada je predložila mjere „stezanja remena“ i to prvo po onima koji rade u državnom i javnom sektoru. Zamrzavanje plaća koje je Vlada predložila predstavlja ništa drugo nego smanjenje plaća. Oni su predložili da na jednu godinu zamrznemo većinu stečenih materijalnih prava (potpisanih kolektivnim ugovorima...) a u drugoj polovici 2009 bi pregovarali o tome kako vratiti izgubljeni dio i ovisno o krizi definirali daljnje pregovore. Ne zaboravimo da smo već ranije potpisali Sporazum o stupanju na snagu Zakona o plaćama no on nije ispoštovan tj. Zakona ili izjednačavanja plaća do danas nema. Ne zaboravimo i činjenicu da smo teškom mukom izborili određena materijalna prava a sad traže da ih se odreknemo kako bi pronašli izlaz iz krize. Državni službenik nije izazvao krizu, no mjere koje se predlažu upravo idu na račun državnog službenika.

Što rade sindikati? Neki su se već pomirili sa sudbinom zamrzavanja plaća i dolaskom krize i bave se više prognozama što i kako u krizi a nije im palo na pamet da prozovu krivce i upozore na problem ranije. Možda se se neki isto zaigrali u trgovini. No sve više sindikata se ne želi odreći stečenih prava. Najavljivanjem krize se trese i sindikalna scena i oni sindikati koji će mirno stajati i gledati razvoj događaja najvjerojatnije neće dugo opstati na sindikalnoj sceni. Oni sindikati koji će se boriti za prava svojih članova će opstati.

Predložene mjere idu na štetu radnika koji normalno radi i živi od plaće koju prima. Ako se zamrzavaju plaće tada treba predložiti zamrzavanje i cijena (na onoj razini prije poskupljenja barela nafte). Zašto je Vlada sada najavila dolazak krize? Mogla je krizu najaviti u siječnju 2009 godine. Zašto baš sada? Cijena goriva pojeftinjuje, nema porasta cijena hrane, cijena nekretnina stoji... Pa gdje je onda kriza? Na burzi. Pa gospodo građani, ako trgujemo, tada moramo biti svjesni i rizika pogotovo na burzama. Zašto trguju država, gradovi i banke, e to je problem koji sada pokušavaju riješiti preko radnog čovjeka. Sjetimo se 2002 i poteza tadašnje vlasti kojim je smanjila plaće za 20% pod krinkom MMF-a. Isto radi Vlada i danas samo ovaj put želi blagoslov socijalnih partnera. Poteze poslodavca u vezi s monetarnom politikom treba pohvaliti no jesu li oni dovoljni da se prevlada ova situacija? Očito ne znamo u kojoj mjeri se trgovalo i koliko novca je otišlo na apstraktne vrijednosti na burzama. Samim najavljivanjem krize se stvara nepotrebno loše ozračje na tržištu koje bi moglo dovesti do pada cijena nekretnina i drugih vrijednosti u RH. Moramo se zamisliti kuda idemo i možemo li mi odigrati značajniju ulogu od one koju danas imamo?

Na sastanku sa sindikatima sam dogovorio zajedničku suradnju i određene poteze koje ćemo povući u slučaju da dođe do neisplate određenih materijalnih prava službenika. Iznio sam stavove CSH i zahtjeve koji će biti proslijeđeni Vladi. Naši stavovi su slični kao i stavovi drugih sindikata u URSH. Stavovi i zahtjevi CSH su slijedeći:

1. Prava iz novog Kolektivnog ugovora se moraju u potpunosti ispoštovati.
2. Prava koja je CSH postigao u 2008 godini u pregovorima s Ministarstvom financija i CURH se moraju u potpunosti ispoštovati.
3. Ukoliko Vlada zbog krize želi razgovarati o pravima za 2009 godinu, možemo imenovati svog predstavnika na razini središnjice koji će nas zastupati i pregovarati o toj temi.

U vezi točke 3 smo imali slične pregovore u vezi s Zakonom o plaćama gdje smo odlučno rekli NE predloženom tekstu a razlozi takve odluke CSH su jasni i navedeni već u nekoliko tekstova na ovoj stranici. Mogli bi dovesti u vezu Prijedlog novog Zakona o plaćama kojim se htjelo zamrznuti plaće državnim službenicima (jedino napredovanje kroz platne razrede bi bilo ocjenjivanje) a sada se pokušava opet zamrzavanje plaća zbog krize. Mislimo da ima puno prostora kako bi se moglo uštedjeti u proračunu a da se stečena prava državnog službenika ne diraju i to ćemo i predložiti. Praksa međutim pokazuje da se uvijek prvo steže remen državnom službeniku a zatim svi ostali. Postavljam zadnje pitanje i dajem odgovor. Kako bi Vlada mogla kontrolirati zamrzavanje plaća? U državnom i javnom sektoru lako a u gospodarstvu nikako.

Stavovi CSH su jasni tj. nema odstupanja od stečenih prava. Iskoristit ćemo sva zakonom dozvoljena sredstva kako bi došli do ostvarenja svojih prava. To smo naučili kroz dosadašnji rad i imamo snage za to.

S poštovanjem,

Predsjednik CSH
Božo Prka 

• Array
•